Fakultet tehničkih nauka

Predmet: Teorija informacija u biosistemima (17.BMIM2D)

Matične organizacione jedinice predmeta: Departman za energetiku, elektroniku i telekomunikacije
Osnovne informacije:
 
Kategorija Teorijsko-metodološki
Uža naučna oblast Telekomunikacije i obrada signala
Multidisciplinarna Ne
ESPB 6
Cilj:

Primena osnovnih odrednica teorije informacija u biosistemima: mera informacije, Šenonove teoreme o kodovanju, sinhronizacione sekvence u biološkim sistemima. Razumevanje kodovanja informacija u živim organizmima i načina njihove modifikacije usled starenja i patologije. Modeli zasnovani na teoriji informacija.

Ishod:

Studenti će naučiti kako se teorijski koncepti teorije informacija povezuju sa signalima snimljenim na živim sistemima. Analiziraće signale na različitim nivoima: 1D podatke, višedimenzione podatke istog ili različitog porekla i kvaternarne podatke proteinskog lanca.

Sadržaj:

- Informacije i mera za količinu informacije u biosistemima – entropija: Kolmogorov-Sinai, Eckmann-Ruelle, aproksimativna entropija, entropijske modifikacije, binarizovana entropija i njen odnos prema binarnoj, Shannon, Rényi, Copula entropija. - Zavisni i nezavisni procesi – informacioni razmak (span). Zavisnost procesa, višedimenzionalna zavisnost. Markovljevi procesi kao modeli memorije biomedicinskih signala. Entropija Markovljevih procesa. Markovljev prikaz bioloških procesa sa obnavljanjem i tačkastih bioloških procesa. Referentne vrednosti: simulacije, surogati. - DNK i RNK strukture kao diskretni nizovi. Pandan teoriji informacija: start-stop sekvence, komprimovanje podataka, zaštitno kodovanje u DNK sekvencama. Preklapanje kao vrsta kompresije. Paralela ekspresije gena i sinhronizacije rama. Uzajamna informacija kao osnova filogenetske klasifikacije. Kriterijumi sličnosti kao osnov razumevanja suboptimalnih prirodnih rešenja. Entropijski profil. Teorija igara u DNK strukturama. - Prenos informacija tehnikama genskog transfera sa primerima. Analiza genskih ekspresija - tehnika mikronizova. Fuzzy sistemi i njihova primena u modelovanju prostornih genskih struktura.

Metodologija izvođenja nastave:

Predavanja. Praktičan rad: studentima je obezbeđen pristup qRT-PCR uređaju koji identifikuje aktivni deo DNK i čita sekvence nukleinskih kiselina cDNK a može da utvrdi patološke mutacije, odnosno prirodne polimorfizme. Laboratorijske vežbe na računaru uključuju proračune nad paralelno snimljenim raznorodnim signalima pacijenata (multivarijabilna analiza), kao i praćenje ekspresije fluoroscentno markiranih gena obradom signala dobijenih imunohistohemijskom mikroskopijom.

Literatura:
Autori Naziv Godina Izdavač Jezik
Gatlin, L.L. Information Theory and the Living System 1972 Columbia University Press, New York Engleski
Stroock, D.W. An introduction to Markov processes 2005 Springer, Berlin Engleski
Bajić, D. Search, synchronization, sequences, states: a different approach 2006 Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad Engleski
Isacs, N. Markov chains theory and applications 1976 New York: John Wiley & Sons, New York Engleski
P. Hanus, B. Goebel, J. Dingel, J. Weindl, J. Zech, Z. Dawy, J. Hagenauer, JC. Mueller Information and communication theory in molecular biology 2007 Springer 90(2) 161-173 Engleski
Bajić, D. Električna i elektronska kola, uređaji i merni instrumenti 1 1972 BIGZ, Beograd Srpski jezik
Marketa Zvelebil and Jeremy O. Baum Understanding Bioinformatics 2008 Garland Sicence, Taylor and Francis group Engleski
Parmigiani, G., et al. The Analysis of Gene Expression Data 2003 Springer, New York Engleski
Formiranje ocene:
Predmetna aktivnost Predispitna Obavezna Broj poena
Pismeni deo ispita - kombinovani zadaci i teorija Ne Da 70.00
Predmetni projekat Da Da 30.00
Izvođači nastave:
Predavanja
Računarske vežbe
Auditorne vežbe