Predmet: Distribuirani upravljački sistemi (17.AU502 )
Matične organizacione jedinice predmeta: Odsek za automatiku, geomatiku i upravljanje sistemima
Studijski programi predmeta:
Stepen i vrsta studija | Naziv |
---|---|
Master akademske studije | Informacioni i analitički inženjering (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Informacioni inženjering (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Softversko inženjerstvo i informacione tehnologije (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Informacioni inženjering (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Računarstvo i automatika (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Informacioni i analitički inženjering (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Merenje i regulacija (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Merenje i regulacija (Godina: 1, Zimski) |
Master akademske studije | Merenje i regulacija (Godina: 1, Zimski) |
Kategorija | Stručno-aplikativni |
Uža naučna oblast | Automatika i upravljanje sistemima |
Multidisciplinarna | Ne |
ESPB | 6 |
Cilj:
Ovladavanje studenta teorijskim i praktičnim osnovama distribuiranih upravljačkih sistema.
Ishod:
Ishodi su ovladavanje znanjima, veštinama i sposobnostima potrebnim za razumevanje složenosti distribuiranih sistema sa akcentom na upravljačke sisteme i sisteme sa kritičnim vremenskim odzivom. Studenti će naučiti paradigme i principe rada takvih sistema i biće osposobljeni da rešavaju konkretne inženjerske probleme, upotrebljavaju postojeće distribuirane sisteme, kao i da učestvuju u razvoju novih aplikacija za distribuirane sisteme.
Sadržaj:
Uvod u distribuirane upravljačke sisteme DUS (definicija, osobine, rad u realnom vremenu). DUS u automatizaciji procesa i postrojenja (primeri, realizacije DUS, hijerarhijski nivoi, baze podataka, korisnički interfejs, sistemi za nadzor i prikupljanje podataka - SCADA). Hardverske arhitekture (klaster,
Metodologija izvođenja nastave:
Predavanja, računarske i laboratorijske vežbe, konsultacije. Teoretski deo gradiva studenti polažu usmeno odgovarajući na problemska pitanja. Usmeni ispit nosi do 30 bodova i polaže se prema spisku ispitnih pitanja. Praktični deo gradiva studenti polažu u računarskoj laboratoriji (kolokvijum) i izradom domaćeg rada. Ocena ispita se formira na osnovu uspeha na kolokvijumima i urađenih programerskih zadataka, kvaliteta urađenih domaćih zadataka i usmenog dela ispita.
Literatura:
Autori | Naziv | Godina | Izdavač | Jezik |
---|---|---|---|---|
2019 | Engleski | |||
A. Erdeljan | Štampani materijal koji pokriva izlaganja i vežbe | 2005 | FTN | Srpski jezik |
2002 | Engleski |
Formiranje ocene:
Predmetna aktivnost | Predispitna | Obavezna | Broj poena |
---|---|---|---|
Test | Da | Da | 10.00 |
Usmeni deo ispita | Ne | Da | 30.00 |
Test | Da | Da | 10.00 |
Predmetni projekat | Da | Da | 30.00 |
Test | Da | Da | 10.00 |
Test | Da | Da | 10.00 |
Izvođači nastave:
prof. dr Vukmirović Srđan
Redovni profesor
Predavanja
Asistent Arsenović Jovana
Asistent
Računarske vežbe
prof. dr Erdeljan Aleksandar
Redovni profesor