FTN u penziju ispratio 17 značajnih profesora i nastavnika


19.10.2020. - 12:29 

U godini velikog jubileja kada Fakultet tehničkih nauka obeležava 60 godina postojanja, organizovali smo svečanost kako bi naših 17 profesora i nastavnika započeli novu životnu etapu, penziju. Prof. dr Rade Doroslovački, dekan FTN-a uručio im je zahvalnice kao vid priznanja za značajan doprinos koji su pružili tokom svoje radne karijere, kako razvoju Fakulteta tehničkih nauka, tako i oblasti visokog obrazovanja, i to u okviru svečanosti koja je održana u oktobru 2020. godine.

Uz prisustvo poslovodstva, direktora departmana i kolega okupljeni su se prisetili svojih najvažnijih trenutaka provedenih na FTN-u, od studentskih do profesorskih dana, a prigodno druženje je nastavljeno u klubu “Mašinac”.

Profesori i nastavnici koji su u 60. godini postojanja FTN-a započeli svoje novo životno poglavlje su:

1. PROF. DR DRAGIŠA VILOTIĆ
Prof. dr Dragiša Vilotić svoju radnu karijeru započeo je 1. januara 1975. godine na Fakultetu tehničkih nauka u zvanju asistenta u naučnom radu. U zvanje redovnog profesora izabran je 1998. godine kada je postao i direktor Departmana za proizvodno mašinstvo, čiju funkciju je obavljao četiri godine. Od 2012. godine do odlaska u penziju prof. Vilotić je bio prodekan za nastavu kada je intenzivno radio na unapređenju nastavnog procesa FTN-a o čemu svedoči šest monografskih publikacija na ovu temu, kao i 26 radova relevantnih za visoko obrazovanje u kojima je učestvovao kao autor ili koautor.

Prof. Vilotić je držao nastavu iz oblasti tehnologija plastičnog deformisanja i tehnologija prerade plastike na ukupno 16 predmeta različitih stepena studija u oblasti proizvodnog mašinstva. Za svoj nastavni rad na studentskim anketama u poslednjih pet godina bio je ocenjen ocenom 9,80. Bio je mentor pri izradi više od 100 diplomskih i master radova, četiri magistarska i četiri doktorska rada.

U dosadašnjem istraživačkom radu profesor Vilotić se posebno bavio problematikom deformabilnosti materijala pri hladnom zapreminskom deformisanju, što je rezultiralo razvojem brojnih eksperimentalnih metoda i uređaja za ocenu plastičnih  svojstava materijala. Tokom svog rada stekao 385 referenci, od čega su 20 radovi u međunarodnim časopisima sa SCI liste. Takođe, profesor Vilotić ima registrovan jedan veliki patent od 2010. godine. Kao autor i koautor objavio je pet knjiga i jednu monografiju iz oblasti tehnologija plastičnog deformisanja. Učestvovao je u realizaciji više od 40 nacionalnih i 10 međunarodnih naučnoistraživačkih projekta. U pet navrata bio je rukovodilac naučnoistraživačkih projekta koji su realizovani po protokolu o saradnji između Ruske akademije nauka, Srpske akademije nauka i umetnosti i Fakulteta tehničkih nauka.




2. PROF. DR VLADIMIR KATIĆ
Prof. dr Vladimir Katić svoj radni odnos zasnovao je 1978. godine na Institutu za energetiku i elektroniku Fakulteta tehničkih nauka, kao asistent pripravnik u naučnom radu. Doktorirao je na Univerzitetu u Beogradu 1991. godine, a naredne godine izabran je za docenta na Univerzitetu u Novom Sadu. Godine 1997. promovisan je za vanrednog profesora, a 2002. za redovnog profesora. Takođe, počasni je profesor Politehničkog univerziteta iz Temišvara od 2019. god. Prof. Katić je na FTN-u bio prodekan za finansije i razvoj od 1998. do 2020. godine. Takođe, bio je i šef Katedre za energetsku elektroniku i pretvarače i direktor Instituta za energetiku i elektroniku.

Držao je predavanja iz oblasti elektrotehnike na studijskim programima svih nivoa studija, a najveći doprinos dao je na predmetima Energetska elektronika, Kvalitet električne energije i Obnovljivi izvori električne energije. Osnovao je Laboratoriju za energetsku elektroniku i Laboratoriju za obnovljive i distribuirane izvore električne energije, a pokrenuo je i Centar za obnovljive izvore i kvalitet električne energije. Bio je autor, koautor ili je uredio više od 50 udžbenika, pomoćnih udžbenika, knjiga, monografija, zbornika radova i skripti.

Prof. Katić je nosilac ili saradnik na 15 međunarodnih i 50 domaćih naučnih projekata ili studija. Autor ili koautor je preko 550 naučnih radova, od kojih je oko polovina na međunarodnom nivou, a 30 u istaknutim međunarodnim časopisima sa SCI liste. Citiran je ~1700 puta (h=18) prema Google Scholar-u, odnosno ~900 puta (h=12) prema Scopus-u, čime se svrstava u grupu najcitiranijih naučnika iz oblasti tehničkih nauka na UNS-u. Urednik je dva međunarodna časopisa (EPE Journal i International Journal of Power and Energy Systems) i više puta je bio gost urednik u časopisima Electronics i Thermal Sciences. Član je uredništva u većem broju međunarodnih i domaćih časopisa, kao i programskih odbora najvažnijih naučnih konferencija iz oblasti. Cenjeni je recenzent za najpoznatije naučne časopise i konferencije (Publons skor ~300).

Najpoznatije studije su mu vezane za istraživanje nivoa viših harmonika u mreži Elektrovojvodine i EPS-a, zbog čega je konstruisao prvi digitalni merni sistem za parametre kvaliteta električne energije u Srbiji. Upriličio je i prvi Atlas vetrova za teritoriju APV-a i učestvovao u realizaciji prve mrežne solarne elektrane postavljene na krovu FTN-a.
Član je više naučnih društava: European Power Electronics and Drives (EPE) iz Brisela, Power Electronics and Motion Control iz Budimpešte, IEEE-a (Senior Member) iz USA, Društva za energetsku elektroniku, ETRAN, CIRED i CIGRE Srbije.




3. PROF. DR BRANISLAV BOROVAC
Dr Branislav Borovac - redovni profesor na Katedri za mehatroniku, robotiku i automatizaciju na Departmanu za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Profesor Borovac je diplomirao na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu na studijama mašinstva 1975. godine, a zatim i magistrirao 1982. godine i doktorirao 1986. godine. U zvanje redovnog profesora prof. Borovac izabran je 1998. godine. Uža naučna oblast mu je Mehatronika, robotika i automatizacija i integrisani sistemi. Na Fakultetu tehničkih nauka prof. Branislav Borovac je bio predsednik Saveta od 2012. godine, pa do odlaska u penziju. Izvodio je nastavu na predmetima: Automatizacija i robotizacija u građevinarstvu, Industrijska robotika, Interaktivni sistemi u arhitekturi i urbanizmu, Mehatronika, Neindustrijska robotika i automatizacija, Nove tehnologije u inženjerstvu i menadžmentu, Odabrana poglavlja iz automatizacije, Odabrana poglavlja iz industrijske robotike, Odabrana poglavlja iz neindustrijske robotike, Osnove razvoja proizvoda, Osnovi robotskih sistema u medicine, Robotizovani sistemi u industriji.




4. PROF DR VLADIMIR STREZOSKI
Prof. dr Vladimir Strezoski se na Fakultetu tehničkih nauka zaposlio 1978. godine. U svojoj karijeri je u nekoliko mandata bio direktor Departmana za energetiku, elektroniku i telekomunikacije, kao i šef Katedre za elektroenergetiku i primenjeni softverski inženjering. Od 2007. do 2012. godine prof. Strezoski je bio predsednik Saveta Fakulteta tehničkih nauka. Kroz svoju dugu karijeru pružio je ogroman doprinos razvoju edukacije, kao i naučnoistraživačkog rada u Srbiji. Vodio je veliki broj nacionalnih i internacionalnih naučnoistraživačkih projekata, a takođe i izuzetno ojačao saradnju FTN-a sa privredom, pruživši time mogućnost našim profesorima i drugom akademskom osoblju da pored naučne karijere, stiču i vrlo važno industrijsko iskustvo. Član je svih domaćih stručnih organizacija relevantnih za razvoj elektroprivrede i međunarodne asocijacije IEEE. Pored dve monografije i četiri udžbenika iz oblasti elektroenergetike, napisao je preko 30 članaka u međunarodnim i domaćim časopisima i preko 60 članaka na međunarodnim i domaćim konferencijama.




5. PROF. DR SLOBODAN NAVALUŠIĆ
Prof. dr Slobodan Navalušić je rođen 28. 09. 1950. godine u Čelarevu. Osnovne studije na Mašinskom fakultetu u Novom Sadu (FTN) završio je 1975. godine, gde je 1986. godine magistrirao, a zatim i doktorirao 1996. godine. Na Fakultetu tehničkih nauka se zaposlio 1975. kao asistent za oblast mašinskih elemenata. Od 1996. godine radi kao docent, od 2001. kao vanredni, a od 2006. kao redovni profesor FTN -a u Novom Sadu. Kao profesor predavao je na Univerzitetima u Miskolzu i Njiređhaza - Mađarska, Košice – Slovačka, Wroclav – Poljska, Baja Mare, Hunedoara, Cluj – Napoca, Sibiu, Brašov i Bukurešt – Rumunija. Prof. Navalušić je bio učesnik ili rukovodilac većeg broja naučnih projekata. Autor je ili koautor preko 120 naučnih radova. Takođe, bio je član ili predsednik programskog ili naučnog odbora većeg broja domaćih i međunarodnih konferencija. Recenzirao je veliki broj knjiga i udžbenika, monografija, naučnih i stručnih radova. Mentor, predsednik ili član komisije za odbranu doktorskih i magistarskih radova. Predsednik ili član komisije za izbor većeg broja profesora, asistenata i saradnika.




6. PROF. DR BRANISLAV MARIĆ
Prof. dr Branislav Marić – redovni profesor na Katedri za proizvodne sisteme, organizaciju i menadžment, Departman za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Prof. Marić je diplomirao na Fakultetu tehničkih nauka na studijama mašinstva 1977. godine, a zatim je na istom fakultetu magistrirao 1992. godine. Doktorirao je 1995. godine na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu. U zvanje redovnog profesora izabran je 2016. godine, a uža naučna oblast mu je Proizvodni i uslužni sistemi, organizacija i menadžment. Izvodio je nastavu na predmetima: Upravljanje razvojem informacionih sistema, Ekonomika preduzeća, Elektronska trgovina i sistemi elektronskog plaćanja, Inteligentna organizacija, Planiranje i realizacija troškovne strukture investicionog ciklusa, Strateška alokacija resursa i planiranje, Upravljanje budžetom za razvojne investicije, Upravljanje investicijama.




7. PROF. DR NIKOLA RADAKOVIĆ
Prof. dr Nikola Radaković je proveo skoro 50 godina na ovom fakultetu. Studirao je prozvodno mašinstvo, a još u toku studija je u dva navrata radio kao student - demonstrator. Nakon diplomiranja se zaposlio na Mašinskom fakultetu i držao vežbe na predmetima iz oblasti proizvodnih sistema.  Magistrirao je i doktorirao na Fakultetu tehničkih nauka i nakon toga bio biran u nastavnička zvanja. Držao je predavanja iz više predmeta na studijskim programima industrijskog inženjerstva i inženjerskog menadžmenta na osnovnim i master studijama. Objavio je jednu monografiju, jedan udžbenik i dva priručnika za vežbe, kao i više od 50 radova u domaćim i međunarodnim časopisima i na domaćim i međunarodnim naučno-stručnim skupovima. Učestvovao je na nekoliko naučnih projekata. Učestvovao je na više od 50 projekata za potrebe privrede iz različitih područja: izgradnje nove fabrike, reorganizacije preduzeća, unapređenja procesa proizvodnje, uspostavljanja sistema menadžmenta itd.




8. PROF. DR BATO KAMBEROVIĆ
Dr Bato Kamberović - redovni profesor na Katedri za kvalitet, efektivnost i logistiku Departmana za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Prof. Kamberović je diplomirao na studijama mašinstva 1978. godine, na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu gde je i magistrirao 1985. godine, a zatim i doktorirao 1996. godine. U zvanje redovnog profesora izabran je 1. aprila 2007. godine. Uža naučna oblast mu je: Kvalitet, efektivnost i logistika. Izvodio je nastavu na predmetima: Integrisani sistemi menadžmenta, Kvalitet i performanse organizacije, Metode i tehnike unapređenja kvaliteta, Metode i tehnike unapređenja sistema kvaliteta, Modeli izvrsnosti sistema manadžmenta kvalitetom, Odabrana poglavlja iz inženjerstva kvaliteta i logistike, Odabrana poglavlja iz menadžmenta kvaliteta i logistike, Planiranje kvaliteta, Procesni prilaz i kvalitet, Projektovanje, provera i analiza sistema kvaliteta, Sistem menadžmenta kvalitetom u zdravstvu, Tehnologije merenja i kontole proizvoda.




9. PROF. DR DRAGAN MRKŠIĆ
Prof. dr Dragan Mrkšić – redovni profesor na Katedri za proizvodne sisteme, organizaciju i menadžment, Departman za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Prof. Mrkšić je diplomirao na studijama prava 1977. godine, magistrirao 1981. i doktorirao 1984. godine na Pravnom fakultetu u Beogradu. U zvanje redovnog profesora izabran je 1. februara 2007. godine. Uža naučna oblast mu je upravljanje rizikom i menadžment osiguranja. Izvodio je nastavu na predmetima: Evropska Unija – Razvojni procesi, Evropsko i međunarodno privredno i poslovno pravo, Evropsko pravo/Međunarodno pravo, Institucinalni okviri upravljanja rizicima, Komuniciranje u osiguranju, Menadžment životnih osiguranja, Odabrana poglavlja iz životnih osiguranja, Odabrana poglavlja u primenjenom menadžmentu, Osiguranje u saobraćaju i transportu, Osnova prava u osiguranju, Pravo osiguranja, Upravljanje rizicima i osiguranje i Upravljanje velikim rizicima.




10.  PROF. DR DRAGAN ŠEŠLIJA
Dr Dragan Šešlija - redovni profesor na Katedri za mehatroniku, robotiku i automatizaciju Departmana za industrijsko inženjerstvo i menadžment. Prof. Šešlija je diplomirao na studijama mašinstva 1981. godine, na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu, gde je i magistrirao 1989. godine, a zatim i doktorirao 1997. godine. U zvanje redovnog profesora izabran je 2007. godine. Uža naučna oblast mu je Mehatronika, robotika i automatizacija i integrisani sistemi. Profesor Šešlija je od 2013. do 2018. godine bio prodekan za nauku i međunarodnu saradnju Fakulteta tehničkih nauka. Izvodio je nastavu na predmetima: Automatizacija procesa pakovanja, Automatizacija procesa rada, Automatizacija procesa rada 1, Automatizacija procesa rada 2, Energetska efikasnost sistema vazduha pod pritiskom, Fabrička automatizacija, Implementacija automatskih sistema, Komponente tehnoloških sistema, Napredne tehnologije rukovanja materijalom, Odabrana poglavlja iz automatizacije,  Odabrana poglavlja iz energetske efikasnosti automatizovanih sistema, Odabrana poglavlja iz industrijskog inženjerstva i inženjerskog menadžmenta, Odabrana poglavlja iz integracije automatizovanih sistema, Osnove industrijskog inženjerstva, Osnove industrijskog inženjerstva i menadžmenta, Osnove sistemskog inženjerstva, Računarska integracija proizvodnih sistema, Računarski integrisana proizvodnja (CIM), Tehnologije demontaže i reciklaže, Tehnologije rukovanja materijalom.




11. PROF. DR VLADIMIR MILOŠEVIĆ
Prof. dr Vladimir Milošević je diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu (ETF) u Beogradu 1976. godine. Magistrirao je na Fakultetu tehničkih nauka (FTN) u Novom Sadu 1980. godine, a zatim 1984. godine doktorirao na ETF-u u Beogradu (Prilog izračunavanju verovatnoće greške kod prenosa podataka primenom linearnih modulacija) pod mentorstvom akademika prof. dr Aleksandra Marinčića. Na FTN-u je prošao put od asistenta (1976) do redovnog profesora (1997) na predmetima Osnovi telekomunikacija, Osnovi digitalnih komunikacija i Osnovi radio komunikacija. Član je Katedre za telekomunikacije od osnivanja (1976) i njen šef od 1992. do 2004. godine, kada su delatnost i naziv prošireni u Katedra za telekomunikacije i obradu signala. Njegov naučno-istraživački rad obuhvata oko 150 publikacija u svim kategorijama od M21a do M85. Njegov najcitiraniji rad „Raspberry Pi as Internet of Things hardware: performances and constraints“ ima 161 citat. Pored nastavnog i naučnog rada kontinuirano se bavio i stručnim radom u privredi u oblasti telekomunikacija, posebno projektovanjem sistema radio-veza i telekomunikacionih mreža (s aktivnom licencom projektanta).




12. PROF. DR LASLO NAĐ
Dr Laslo Nađ – je redovni profesor na Katedri za elektroniku Departmana za energetiku, elektroniku i telekomunikacije. Formirao je predmete za nastavne planove na osnovnim studijama na Odseku za elektrotehniku i računarstvo i na Odseku za mehatroniku: Digitalna elektronika, Impulsna i digitalna elektronska kola, Impulsna elektronika, Analogna elektronika, pola predmeta Primena senzora i aktuatora (deo Aktuatori) i Projektovanje elektronskih kola pomoću računara i bar još toliko, sličnih predmeta po starim nastavnim planovima. Na ranijim magistarskim studijama i na master studijama razradio je predmete Odabrana poglavlja iz impulsne eletronike i Digitalni sistemi i kola na visokim učestanostima, i na doktorskim studijama Odabrana poglavlja iz impulsne i analogne elektronike. Autor je tri knjige i 3 skripti iz ovih predmeta. Mentor je na više od 300 diplomskih radova i još toliko kao komentor u doba kada na katedri nije bilo nastavnika elektronike u zvanju. Tada je bio i šef katedre, do 1990. godine. Vodio je 6 magistarskih teza i 3 doktorske disertacije. Radio je na jednom EUREKA projektu, na dva TEMPUS projekta i na velikom broju domaćih projekata. Objavio je oko 150 naučnih radova, sa oko 150 heterocitata, od toga 14 sa SCI liste, sa oko 50 heterocitata.




13. PROF. DR NEDA PEKARIĆ NAĐ
Prof. dr Neda Pekarić Nađ – Rođena je 1954. godine, u Petrovaradinu, gde je završila osnovnu školu. Gimnaziju "J.J. Zmaj", u Novom Sadu, završila je 1973. godine, kao nosilac Zmajeve povelje. Iste godine upisuje studije Elektrotehnike i završava ih na FTN, 1978. godine. Po završetku studija se zapošljava kao asistent na FTN. Magistarske  i doktorske studije završava na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu 1981, odnosno 1984. godine. Prošla je sva asistentska i nastavnička zvanja, držeći najčešće predavanja iz predmeta Osnovi elektrotehnike na više odseka FTN. Od 2002. do 2007. godine boravila je na Univesity of New Hampshire, USA, držeći predmete 651 Electronic design II, 796/896 Introduction to Power Systems Analysis, 548 Electronic design I, 618 Junior Laboratory II, 704/804 Electromagnetic Fields and Waves II, 537 Introduction to Electrical Engineering i 603 Electromagnetic Fields and Waves I. Po povratku na FTN drži predavanja iz Elektromagnetike - predmet na kome je i započela karijeru. Autor je ili koautor nekolicine knjiga, koje se koriste u nastavi na FTN-u. Oblast interesovanja ostaje doživotno elektromagnetska kompatibilnost i biološki efekti elektromagnetskih polja. Majka je dva sina i baka dva unuka.




14. PROF. DR LJILJANA ŽIVANOV
Dr Ljiljana Živanov – redovni profesor na Katedri za elektroniku. Formirala je predmete na osnovnim: Mikroelektronika, Senzori, MEMS, Elektronika, Materijali u elektrotehnici, i dva na doktorskim studijama. Autor je knjiga iz ovih predmeta. Mentor je 10 magistarskih teza i 12 doktorskih disertacija. Od 1990. do 2000. godine, bila je šef Katedre za elektroniku. Rukovodila je Centrom za integrisane mikrosisteme i Labom za mikroelektroniku i CAD. Vodila je projekate: (2007-2010) "Nove konfiguracije feritnih transformatora i EMI potiskivača" i (2011-2019) „Inovativne elektronske komponente i sistemi bazirani na neorganskim i organskim tehnologijama“ i projekte “Realization of new integrated passive devices“ Littelfuse, Irska i “High voltage, high density capacitors”, Biotronic, Nemačka. Bila je koordinator  FP6 ReCIMiCo i 2 WUS CDP+ projekta. Radila je na dva EUREKA, dva TEMPUS i 22 domaća projekta. Objavila je 300 naučnih radova, od toga 50 sa SCI liste sa 386 heterocitata. Ona je redovni član Akademije inženjerskih nauka Srbije.




15. PROF. DR ANA KOZMIDIS PETROVIĆ
Prof. dr Ana Kozmidis Petrović je diplomirala Fiziku na Prirodno matematičkom fakultetu u Novom Sadu, magistrirala je u Beogradu, a doktorsku disertaciju iz Fizike odbranila 1984. godine. Na Fakultetu tehničkih nauka radi od 1975. kao asistent, zatim kao docent i vanredni profesor, da bi 1997. bila izabrana za redovnog profesora. Držala je predavanja iz predmeta Fizika za studente GRID-a, Mašinskog i Građevinskog odseka. Na doktorskim studijama predavala je Odabrana poglavlja iz Fizike. Autor je nekoliko udžbenika za studente FTN-a. Srednja ocena od studenata iz prethodnog pedagoškog rada iznosi 9.34. Autor je dva poglavlja u međunarodnim monografijama i preko 50 radova u istaknutim međunarodnim časopisima koji su citirani po Google scholar 423 puta, h indeks joj je 12/15. Bila je delegat u Council of the International Commission on Glass ispred Fakulteta tehničkih nauka kao predstavnika Srbije u ovoj instituciji od 2008. do 2013. godine i šef Katedre za fiziku u tri mandata.




16. PROF. DR DARKO NEDELJKOVIĆ
Prof. dr Darko Nedeljković – (Beograd, 1955), arhitekta i scenograf. Diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Specijalističke, kao i magistarske studije završio je na Institutu za umetnost i dizajnu Cukuba Univerziteta u Japanu (1984-1987). Autor je više samostalnih izložbi (Salon Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Muzej ZOI u Sarajevu, Galerija Kulturnog centra u Nikšiću, Galerija nauke i tehnike SANU i dr.), kao i većeg broja radova objavljenih u zemlji i inostranstvu. Bio je učesnik brojnih grupnih izložbi; izlagao je na Praškom kvadrijenalu, Salonu arhitekture, Bijenalu scenskog dizajna, kao i Trijenalu scenografije, kostimografije i pozorišnog plakata i drugim izložbama. Dobitnik je najznačajnijih nagrada i priznanja u oblasti scenografije – nagrada Zlatni ćuran, Sterijina nagrada, nagrada Ardalion, Nagrada za životno delo Udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti i dizajnera Srbije, za celokupno stvaralaštvo i doprinos razvoju primenjenih umetnosti i dizajna.




17. MR MILAN NIKOLIĆ
Mr Milan Nikolić rođen je 1954. godine u Novom Sadu, gde je završio osnovnu (1969) i srednju elektrotehničku školu (1973. godine). Diplomirao je 1981. godine na elektrotehničkom odseku Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, smer elektronika, a u novembru 1982. godine zaposlio se kao tehnički saradnik na Katedri za elektroniku, takođe na Fakultetu tehničkih nauka. Od februara 1986. godine radio je kao stručni saradnik, a od 1989. godine kao viši stručni saradnik na istoj katedri. Magistarske studije upisao je 1996. godine na Fakultetu tehničkih nauka, smer Elektronika, grupa Primenjena elektronika. Magistarski rad je odbranio u novembru 2005. godine. Od 2006. godine radio je kao asistent iz oblasti elektronike, a od 2012. godine do penzionisanja, radio je kao predavač strukovnih studija Fakulteta tehničkih nauka. Tokom radnog veka, objavio je preko 50 naučnih radova iz oblasti elektronika, na domaćim i stranim konferencijama i u časopisima.
 

Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.
Nije moguće prikazati sliku.